HDMSPREK Hrvatsko društvo medicinskih sestara plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije
Hrvatsko društvo medicinskih sestara plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije (HDMSPREK) održava prvi stručni skup 14. ožujka 2025. godine. Skup je namijenjen svim medicinskim sestrama/tehničarima iz područja plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, kao i svima koje zanima skrb bolesnika u ovom području medicine. Skup se održava u svrhu razmjene iskustava, stjecanja novih znanja te unapređenja naše prakse u ovom specifičnom području zdravstvene skrbi. Teme će obuhvatit, područje rekonstrukcije cijelog tijela, karcinom dojke, estetiku i ostalo
Organizator simpozija: Hrvatsko društvo medicinskih sestara plastične, rekostrukcijske i estetske kirurgije (HDMSPREK) KB Dubrava, Klinika za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju
Organizacijski odbor: Marina Plantak, univ. mag. med. techn, predsjednica HDMSPREK
Gordana Strinavić, mag. med. techn
Valentina Štrbac, univ.. mag. med. techn
Stručni odbor: Zora Kaurin, bacc. med. techn Mandica Lagundžija, bacc. med. techn
Romana Vukšić, bacc. med. techn
Stana Tolić, mag. med. techn
Katarina Žitnjak Glavač, univ. mag. techn
HDMSPREK • Avenija Gojka Šuška 6, 10 000 Zagreb • IBAN: HR7923400091111244387 • OIB: 34050872392
MBO: 05809371 • predsjednica: Marina Plantak • mob: 091 164 0086 • mail: hdmsprek@gmail.com
PROGRAM 1. stručnog skupa Hrvatskog društva medicinskih sestara plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije
08:00 Registracija sudionika
08:30 – 09:00 P ozdravni govor – izv.prof.dr.sc. Rado Žic, univ.mag.med. techn. Marina Plantak, prof. Ivica Lukšić, mag.med.techn. Višnja Kocman, mag.med.techn. Mario Gazić, izv.prof.dr.sc.
Marijana Neuberg
TEMA: KARCINOM DOJKE
Moderator: Gordana Strinavić, Stana Tolić, Stana Pačarić
9:00 – 09:15 D vadesetogodišnja analiza podataka dobi i vrste kirurškog liječenja kod žena oboljelih od karcinoma dojke u KB Dubrava: retrospektivno istraživanje – Marina Plantak
09:15 – 09:30 E pidemiološka obilježja žena koje su zbog karcinoma dojke podvrgnute mastektomiji s rekonstrukcijom u KBC-u Split –
Žana Rupić
09:30 – 09:45 T ehnike kod primarne rekonstrukcije dojke implantatima – Marija Klarić
09:45 – 10:00 Zdravstvena njega nakon rekonstrukcije dojke – Natali Banjeglav 10:00 – 10:15 Rasprava
Pauza za kavu 10:15 – 10:45
TEMA: REKONSTRUKCIJA CIJELOG TIJELA
Moderator: Gordana Strinavić, Marina Plantak, Valentina Štrbac
10:45 – 11:00 Z dravstvena njega bolesnika kod rekonstrukcijskih zahvata nakon barijatrijske kirurgije – Mandica Lagundžija
11:00 – 11:15 Z dravstvena njega kod transplantacije slobodnog kožnog presadka – Marina Samec
11:15 – 11:30 Rasprava
TEMA: ESTETIKA
Moderator: Gordana Strinavić, Marina Plantak, Valentina Štrbac
11:30 – 11:45 D ismorfni poremećaj tijela u plastično estetsko rekonstrukcijskoj kirurgiji – Katarina Žitnjak Glavač
11:45 – 12:00 P RP terapija – prirodna metoda pomlađivanja – Lucija Novak 12:00 – 12:15 R asprava
TEMA: OSTALO
Moderator: Romana Vukšić, Mandica Lagundžija, Žana Rupić
12:15 – 12:30 J ezične i kulturološke prepreke u zdravstvenom sustavu Hrvatske: Izazovi medicinskih sestara u komunikaciji s pacijentima iz Indije i Nepala – Anamarija Lončar
12:30 – 12:45 M ehaničke ozljede šake – Ivana Mrkonić
12:45 – 13:00 A naliza uspješnosti izvođenja sentinel limfadenektomije s prijeoperacijskom limfoscintigrafijom u sklopu operacijskog liječenja melanoma u petogodišnjem razdoblju u OB Dubrovnik – Stana Tolić
13:00 – 13:15 Rasprava
Ručak 13:15 – 14:15
Moderator: Gordana Strinavić, Katarina Glavač Žitnjak, Stana Tolić
14:15 – 14:30 K irurško zbrinjavanje opeklina – Ružica Stanić
14:30 – 14:45 V AC terapija u liječenju kroničnih rana – Ana Mehičić
14:45 – 15:00 V lažno cijeljenje rana: Koncept koji je promijenio našu praksu – Stana Pačarić
15:00 – 15:15 Rasprava i zatvaranje stručnog skupa
SAŽETCI
Dvadesetogodišnja analiza podataka dobi i vrste kirurškog liječenja kod žena oboljelih od karcinoma dojke u KB Dubrava: retrospektivno istraživanje
Plantak Marina univ.mag.med.techn.
KB Dubrava
UVOD: Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji rak dojke i dalje ostaje sveprisutan globalni zdravstveni problem, pogađajući milijune žena svake godine i predstavljajući značajne izazove za zdravstvene sustave diljem svijeta. Razumijevanje epidemiologije i terapijskih metoda, posebno u regionalnim kontekstima poput Hrvatske, ključno je za optimizaciju skrbi pacijenata. Uzrok bolesti je nepoznat ali postoje čimbenici rizika kao što su obiteljska anamneza, hormonalni utjecaj, životne navike i izloženost zračenju te određenim kemikalijama. Rana dijagnostika, putem redovitih mamografskih pregleda i samo pregleda dojki, ključna je u povećanju šansi za uspješno liječenje i preživljavanje.
CILJ: Retrospektivno analizirati dob i vrste kirurškog liječenja.
METODE: Istraživanje je provedeno u Kliničkoj bolnici Dubrava. Analizirane su pacijentice kirurški liječene u Kliničkoj bolnici Dubrava pod dijagnozom karcinoma dojke u periodu od 01. siječnja 2004. godine do 31. prosinca 2023. godine.
REZULTATI: Analizirano je 3710 pacijentica. Prosječna starost je 57,41 ± 13,04 (95% CI 56,99 – 57,83). Median starosti je 57 godina. Učinjeno je 1728 poštednih kir. zahvata na dojkama, 1015 mastektomija bez rekonstrukcije, 363 mastektomije s rekonstrukcijom tkivom te 604 mastektomije rekonstrukcijom protezom.
ZAKLJUČAK: Hipoteza da je prosječna dob pacijentica operiranih pod dijagnozom karcinoma dojke između 35 i 55 godina je odbačena, te da je učinjeno više poštednih od radikalnih kirurških zahvata također odbačena. Hipoteza da je broj operativnih zahvata rekonstrukcije dojki implantatima veći nego broj rekonstrukcija vlastitim tkivom je prihvaćena.
KLJUČNE RIJEČI: karcinom dojke, mastektomija, rekonstrukcija dojke, starosna dob
Epidemiološka obilježja žena koje su zbog karcinoma dojke podvrgnute mastektomiji s rekonstrukcijom u KBC-u Split
Žana Rupić
KBC Split
Naziv istraživanja : Epidemiološka obilježja žena koje su zbog karcinoma dojke podvrgnute mastektomiji s rekonstrukcijom u KBC-u Split
Podnositelj zamolbe : Doc.dr.sc. Ivan Utrobičić, dr. med.
Voditelj istraživanja u KBC Split : Žana Rupić
SAŽETAK PLANA ISTRAŽIVANJA
HIPOTEZA: Žene višeg socioekonomskog stanja, većeg stupnja obrazovanja i manje životne dobi češće se odlučuju na primarnu rekonstrukciju nakon mastektomije u odnosu na žene nižeg socioekonomskog statusa, nižeg stupnja obrazovanja i veće životne dobi koje se češće odlučuju na mastektomiju bez rekonstrukcije.
METODOLOGIJA: Ovo retrospektivno istraživanje koristi podatke estrahirane iz bolničkog informatičkog sustava i arhive medicinske dokumentacije Zavoda za plastičnu kirurgiju KBC-a Split. Analiziramo epidemiološke karakteristike (dob, socioekonomski status, mjesto prebivališta, stupanj obrazovanja, bračni status) u vezi s odlukom o rekonstrukciji dojke nakon primarne mastektomije.
CILJEVI ISTRAŽIVANJA: Cilj istraživanja je napraviti distinkciju raznih epidemioloških karakteristika u odnosu na odluku o rekonstrukciji dojke nakon primarne mastektomije. Želimo istražiti kako socioekonomski status, obrazovanje, dob i druge faktore utječu na ovu odluku.
REZULTATI: Preliminarni rezultati sugeriraju da postoji statistički značajna povezanost između socioekonomskog statusa, stupnja obrazovanja i dobi te odluke o rekonstrukciji dojke nakon mastektomije. Žene višeg socioekonomskog statusa i većeg stupnja obrazovanja češće se odlučuju za rekonstrukciju u odnosu na žene nižeg socioekonomskog statusa i stupnja obrazovanja.
ZAKLJUČAK: Naša studija sugerira da socioekonomski status, stupanj obrazovanja i dob igraju važnu ulogu u odluci o rekonstrukciji dojke nakon mastektomije. Razumijevanje tih faktora može pomoći u prilagodbi pristupa i podrške pacijenticama u njihovom procesu donošenja odluka.
Tehnike kod primarne rekonstrukcije dojke implantatima
Lisičak Iliana med. teh, Klarić Marija bacc. med. teh
KB Dubrava, Središnji operacijski blok, Klinička bolnica Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Karcinom dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena, čine ga 10% svih zloćudnih tumora općenito. Liječenju se pristupa multidisciplinarno u kojeg su uključeni radiolozi, onkolozi i kirurzi. Kod kirurškog liječenja ima više načina radikalnih i poštednih zahvata što ovisi o vrsti i veličini tumora, dobi, popratnim bolestima i želji pacijentice.
Kod radikalnih zahvata preporuča se primarna rekonstrukcija dojke u istom zahvatu sa ciljem zadovoljstva pacijentice izgledom nove dojke, te također ako želi profilaktička mastektomija sa rekonstrukcijom druge dojke. Primarna rekonstrukcija podrazumijeva potpuno odstranjenje žljezdanog tkiva dojke sa poštedom kože( SSM i SNSM) sa sentinel čvorom ili odstranjenje prvog reda limfni čvorova ako je axila pozitivna, te umetanje silikonskog implantata. Implantati mogu biti u obliku expandera i proteza različitih oblika,. Mogu se koristiti različiti pristupi kao što je periareolarni pristup, inframamarni pristup, razne tehnike redukcijske mamoplastike (dermal cage, lateral baze i sl.) što ovisi o izgledu i veličini dojki, dobi i želji pacijentice.
Operacijska sestra koordinira i sudjeluje u timskom radu te je potrebno poznavati sve faze operacijskog zahvata, poznavanje instrumentarija, vođenje sestrinske dokumentacije, postupak sa implantatima.
Cilj ovog zahvata je da žena bude zadovoljna svojim izgledom i onkološkim prihvatljivim liječenjem.
KLJUČNE RIJEČI: karcinom dojke, primarna rekonstrukcija, implantati, operacijska sestra
Zdravstvena njega nakon rekonstrukcije dojke
Natali Banjeglav, bacc.med.techn.
KB Dubrava, Klinika za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju
Rekonstrukcija dojke je složen kirurški postupak kojem je cilj estetski i funkcionalno obnoviti dojku nakon mastektomije, traume ili drugih stanja. Zdravstvena njega ima ključnu ulogu u preoperativnom, postoperativnom i rehabilitacijskom razdoblju te je usmjerena na osiguravanje fizičkog oporavka i emocionalnog blagostanja pacijentice. Dijeli se na preoperativnu zdravstvenu njegu, postoperativnu zdravstvenu njegu, rehabilitacijsku zdravstvenu njegu, psihosocijalnu podršku, te dugoročno praćenje i prevenciju.
Medicinska sestra ima ključnu ulogu u cjelokupnom procesu rekonstrukcije dojke. Njena profesionalna briga, edukacija i emocionalna podrška omogućuju pacijentici uspješan oporavak, smanjenje komplikacija i poboljšanje kvalitete života. Kroz empatiju i holistički pristup, medicinska sestra osigurava da se pacijentica osjeća sigurno i podržano tijekom cijelog procesa.
KLJUČNE RIJEČI: Rekonstrukcija dojke, zdravstvena njega, preoperativna priprema, postoperativna zdravstvena njega, rehabilitacija, psihosocijalna podrška.
Zdravstvena njega bolesnika kod rekonstrukcijskih zahvata nakon barijatrijske kirurgije
Mandica Lagundžija,bacc.med.techn., Janja Pranjić,bacc.med.techn.
KB Dubrava,Klinika za plastičnu,rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, KB Dubrava,Klinika za plastičnu,rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju
Pretilost je jedan od vodećih javno – zdravstvenih problema i predstavlja čimbenik rizika za mnoge druge bolesti. Kada je riječ o kirurškom rješavanju pretilosti to su osobe čiji ITM prelazi 40. Kada se započinje liječenje potreban je cijeli tim liječnika i multidisciplinarni pristup. Nakon barijatrijske kirurgije slijede rekonstrukcijski zahvati kao zadnja karika u lancu. Rekonstrukcijski zahvati nisu samo estetski već prvenstveno funkcijski zahvati jer bolesniku pružaju bolju kvalitetu života. Uloga medicinskih sestara/tehničara je jako važna i vrlo kompleksna. Nakon ovakvih zahvata bolesniku pomažemo u povratku radne i funkcionalne sposobnosti te adekvatne resocijalizacije.
KLJUČNE RIJEČI: pretilost, liječenje, multidisciplinarni pristup, zdravstvena njega, resocijalizacija.
Zdravstvena njega kod transplantacije slobodnog kožnog presadka
Marina Samec
KB Dubrava
Transplantacija slobodnog kožnog presadka ( transplantata ) indicirana je kod bolesnika s opeklinama i defektima kože. Cilj ove prezentacije je opisati intervencije medicinske sestre u pripremi bolesnika za transplantaciju te u poslijeopracijskom tijeku liječenja, praćenju presadka i prevenciji infekcije. Koža pokriva površinu tijela te obavlja mnoštvo životno bitnih zadaća, pa govorimo o kožnom organu. Površina kože zaprema oko 1,5 d 2 četvorna metra , što ovisi o uzrastu i tjelesnoj sazdanosti, a u žena je malo opsežnija nego u muškaraca. Transplantacija ( presađivanje ) je prenošenje tkiva ili organa jednog živog bića ( čovjeka ili životinje ) na drugo ili s jednog mjesta na drugo individuuma. Tkivo ili organ koji se presađuje nazivamo transplantat. Zdravstvena njega bolesnika s transplantacijom slobodnog kožnog presadka uključuje opću i neposrednu prijeoperacijsku pripremu bolesnika i poslijeopracijsku zdravstvenu skrb. Opća i neposredna prijeoperacijska priprema bolesnika usmjerena je na smanjenje anksioznosti, straha, i zabrinutosti, usvajanje poželjnog ponašanja, smanjenju bakterijske flore i edukaciji bolesnika. Poslijeopracijska zdravstvena njega je usmjerena na otklanjanje tjelesnih simptoma, praćenje općeg stanja bolesnika u ranom i kasnim poslijeoperacijskom tijeku, uočavanje simptoma eventualnih poslijeoperacijskih poteškoća i komplikacija, te provođenje intervencija koje su usmjerene ka prevenciji nastanka poslijeoperacisjkih komplikacija, poboljšanja općeg stanja bolesnika, uklanjanju ili smanjenju poslijeopracijskih poteškoća kao što su bol, mučnina, prevenciji infekcije te edukaciji bolesnika. Autor : bacc. med. techn. Marina Samec , KB Dubrava, Klinika za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju
Dismorfni poremećaj tijela u plastično estetsko rekonstrukcijskoj kirurgiji
Katarina Žitnjak Glavač, mag.med.techn
Poliklinika Edumed kety2201@gmail.com
UVOD: U suvremenom modernom društvu fizički izgled je značajan, a estetska kirurgija sve je prisutnija kao način poboljšanja izgleda i podizanja samopouzdanja. No opsesivna preokupacija vlastitim izgledom može prerasti u ozbiljan psihološki problem.
CILJ: Analizirati kako tjelesni dismorfni poremećaj tijela utječe na donošenje odluke o zahvatima u plastičnoj, estetskoj i rekonstrukcijskoj kirurgiji, kakve posljedice može imati učestalo podvrgavanje operacijama, kako prepoznati pacijente koji imaju dismorfni poremećaj tijela i na koje zahvate se najčešće odlučuju osobe koje pate od dismorfnog poremećaja tijela.
RAZRADA: Dismorfni poremećaj tijela je mentalni poremećaj koji se karakterizira sa opsesivnom preokupacijom fizičkim izgledom i doživljavanjem vlastitog tijela kao neprivlačnog. Poremećaj može znatno narušiti kvalitetu života, dovodeći do anksioznosti i depresije. Najčešće osobe koje pate od poremećaja smatraju kako će im se zadovoljstvo poboljšati ukoliko se podvrgnu operaciji, no ni nakon operacije osobe nisu zadovoljne rezultatima. Češće od poremećaja pate žene, srednje dobi od 35 godina, a najčešći zahvati su estetska kirurgija glave, prvenstveno rinoplastika, i minimalno invazivni postupci estetske kirurgije, dermalni fileri i botox, te abdomioplastika.
ZAKLJUČAK: Dismorfni poremećaj tijela predstavlja ozbiljan psihološki problem koji osobu može navesti na učestalo podvrgavanje estetskim operacijama, no bez postizanja zadovoljstva. Ključno je uvesti psihološku evaluaciju pri pregledu i prije odluke o operaciji kako bi se izbjegle negativne posljedice.
KLJUČNE RIJEČI: dismorfni poremećaj tijela, nezadovoljstvo izgledom, estetska kirurgija
PRP terapija – prirodna metoda pomlađivanja
Lucija Novak, mag.med.techn
Poliklinika i dnevna bolnica Edumed
PRP ili Platelet Rich Plasma je prirodna i revolucionarna metoda pomlađivanja gdje uz minimalnu količinu vlastite krvi, odnosno krvne plazme bogatom trombocitima, faktorima rasta i matičnim stanicama dobivenih centrifugiranjem uspješno pospješuje obnovu kože i potkožnog tkiva te smanjuje bore i poboljšava teksturu lica. Zbog korištenja vlastite krvi, PRP metoda postaje sve popularnija zbog smanjenih opasnosti za nastanak infekcije, alergijskih reakcija te bilo kojih drugih neželjenih učinka. PRP osim za pomlađivanje lica koristi se i u terapiji alopecije za stimulaciju rasta kose, kod osteoatritisa koljena, kroničnih ozljeda tetiva i dr. Prvi rezultati vidljivi su 30-ak dana nakon tretmana koji u narednim mjesecima postaju sve bolji i izraženiji. Razlog tome je što je potrebno određeno vrijeme da se potaknu prirodni procesi obnove. Priprema za sam postupak uključuje: konzumaciju velikih količina tekućine, prestanak uzimanja protuuplanih lijekova, kortikosterioida, lijekova za razrjeđivanje krvi. Prije samog postupka nanosi se anestetska krema na područje koje će se tretirati, nakon početka djelovanja kreme počinje ubrizgavanje pročišćene krvne plazme. Tretman najčešće traje 30 do 60 minuta, ovisno o veličini površine koji se tretira. Upravo zbog svoje jednostavnosti, pristupačnosti i uspješnosti PRP terapija i dalje visoko kotira među metodama pomlađivanja u estetskoj medicini.
Jezične i kulturološke prepreke u zdravstvenom sustavu Hrvatske: Izazovi medicinskih sestara u komunikaciji s pacijentima iz Indije i Nepala
Anamarija Lončar, univ. mag. med. techn., Leonarda Pavlinović, univ. bacc. med. techn.
KB Dubrava, Zagreb, Klinika za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju
Zdravstveni sustav Hrvatske suočava se s brojnim izazovima u pružanju skrbi pacijentima iz Indije i Nepala, osobito zbog jezičnih i kulturnih barijera. Ove zemlje imaju specifične kulturne norme koje utječu na njihove prehrambene navike, vjerovanja i pristup zdravlju. U Indiji, hinduizam i druge religijske tradicije često vode do vegetarijanske prehrane, dok mnogi Nepalci slijede slične uvjete. Jedan od većih izazova je jezična barijera, jer mnogi pacijenti ne govore hrvatski ni engleski, što može otežati osnovnu komunikaciju. Medicinske sestre često koriste Google prevoditelj i neverbalnu komunikaciju, ali takvi alati nisu uvijek pouzdani, osobito u složenim i hitnim slučajevima. Kada pacijenti pretrpe ozbiljne ozljede, poput amputacija šaka ili prstiju na radnom mjestu, poželjno bi bilo uključiti službenog prevoditelja, odnosno kontaktirati ambasade kako bi se spriječili nesporazumi koji mogu negativno utjecati na liječenje. Poseban izazov predstavlja samo liječenje ovih pacijenata, koja često uključuje plastičnu kirurgiju i rekonstrukciju šaka, jer gubitak dijela tijela može imati dubok emocionalni i psihološki utjecaj. Osim toga, poslodavci koji zapošljavaju strane radnike trebaju biti odgovorni za pružanje jasnih informacija o rizicima na radnom mjestu i sigurnosnim mjerama, kako bi se smanjile ozljede. Samo uz suradnju svih sudionika — zdravstvenih radnika, poslodavaca i ambasada — može se osigurati kvalitetna i osjetno bolja skrb za pacijente iz Indije i Nepala.
KLJUČNE RIJEČI: migracija, kultura, plastična kirurgija, rekonstrukcija, zdravstvena skrb.
Mehaničke ozljede šake
Katarina Kljak Marović bacc. med. teh, Mrkonić Ivana med. teh
KB Dubrava, središnji operacijski blok
Šaka je najsavršeniji organ sustava za kretanje, te njena ozljeda dovodi do gubitka funkcije i narušavanja kvalitete svakodnevnih praktičnih, emocionalnih i socijalnih sposobnosti. Važno je pravovremeno i pravilno liječenje za što bolji i brži oporavak .
Ozlijede šake najčešće zahvaćaju nekoliko tkiva time ih nazivamo složenim ozljedama. Operacijsko zbrinjavanje istih moguće je samo u visokospecijaliziranom medicinskom centru s kvalitetno educiranim osobljem. Kirurgija šake često zahtijeva primjenu mikrokirurških tehnika povećanjem, posebne mikrokirurške instrumente te educirani kirurški tim.
Nakon obrade rane odabire se vrsta rekonstrukcije, koja ovisi o veličini defekta tkiva, mehanizmu ozlijede, lokalizaciji, ozljedama na drugim dijelovima tijela, dobi, popratnim bolestima i zahtjevima bolesnika. Načini rekonstrukcije mogu biti u obliku replantacije, re vaskularizacije , spajanjem presječenih struktura te rekonstrukcije nepovratno oštećenih struktura.
Operacijska sestra/tehničar kao sastavni dio tima ima važnu ulogu u provođenju aseptičnog i antiseptičnog rada, pripremi i provjeri instrumentarija i aparata, sigurnost pacijenta za vrijeme i nakon zahvata.
KLJUČNE RIJEČI: ozlijede šake, rekonstrukcija šake, operacijska sestra.
Analiza uspješnosti izvođenja sentinel limfadenektomije s prijeoperacijskom limfoscintigrafijom u sklopu operacijskog liječenja melanoma u petogodišnjem
razdoblju u OB Dubrovnik
Stanka Tolić, mag.med. techn.
Odjel plastične kirurgije i kirurgije dojke, Opća bolnica Dubrovnik,
Sveučilište u Dubrovniku,
Dubrovnik, Hrvatska
Pojavnost melanoma u svijetu i kod nas u stalnom je porastu. Specifične biološke karakteristike i ponekad nepredvidljiv klinički razvoj ove bolesti predstavljaju trajan izazov u stručnom i znanstvenom smislu.
Ovaj rad i njegovo istraživanje prati pojavnost melanoma na našem području kroz višegodišnje razdoblje te u promatranom razdoblju analizira epidemiološke pokazatelje kao i utjecaj životne dobi, spola i profesije na pojavnost bolesti. Provedeno istraživanje, također, uspoređuje navedene epidemiološke podatke kao i rezultate rane dijagnostike i liječenja uspoređujući različita razdoblja u istoj ustanovi i to u vremenskom razmaku od jednog desetljeća. Ovi pokazatelji jasno upućuju na stalni porast incidencije, ali i uspješniju detekciju ranih oblika bolesti kao i sve bolju prognozu liječenja koja je još uvijek značajno posljedično povezana sa stadijem u kojem je otkrivena.
U terapijskom protokolu melanoma kirurški postupci imaju posebnu važnost obzirom na relativno limitirane mogućnosti drugih oblika liječenja. U sklopu suvremenog kirurškog tretmana ove bolesti, kod velikog dijela oboljelih posebno je važno ispravno indicirano i tehnički kvalitetno izvođenje kirurškog staginga drenažnih limfatičnih regija metodom sentinel limfadenektomije uz obveznu prijeoperacijsku limfoscintigrafiju. Ovo istraživanje ukazuje na uspješne rezultate izvođenja ove metode u matičnoj ustanovi te iznosi prva pozitivna višegodišnja iskustva koja su usporediva s onima poznatim iz literature.
Melanom, usprkos zloćudnim predznacima, zahvaljujući s jedne strane velikim mogućnostima preventive i rane detekcije te s druge strane zahvaljujući ispravnom i kvalitetno provedenom postupku liječenja, kod većeg dijela bolesnika predstavlja izlječivu bolest.
Kirurško zbrinjavanje opeklina
Ružica Stanić, univ.mag.med.techn.
Katarina Sitar, mag.med.techn.
KBC Sestre milosrdnice – Klinika za traumatologiju
(Odjel za opekline) stanicruzica2@gmail.com
Kirurško liječenje opeklina možemo podijeliti na dvije metode liječenja. Prva metoda je liječenje kožnim graftovima kao što su meshgraft i micrograft, a druga metoda je liječenje alograftovima kao što su integra, matriderm, banka tkiva, PRP i PRF. Prije provođenja bilo koje metode potrebno je učiniti nekrektomiju ili esharotomiju, ovisno o stupnju opekline.
Nekrektomija se radi kod opeklina 1,2a i 2b stupnja, dok se esharotomija radi kod opeklina 3 i 4 stupnja.
Meshgraft je kožni presadak koji se dobije tako da se kožni autotransplantat provuče kroz mesh aparat na mesh pločici koja može biti u omjerima 1:1, 1:1,5, 1:2, 1:3, 1:6. Takav mrežasti oblik kožnog presatka omogućava prekrivanje veće površine tijela, ali kod manje opečene površine. Nakon 10-ak dana rana bi trebala epitelizirat. Previjanje se vrši svakodnevno.
Micrograft je kirurška metoda kojom se liječe opekline visokog postotka, jer se uzima manja količina autotransplantata, a prekrije se veća površina. Micrograft je kožni presadak koji se dobije tako se kožni autotransplantat provlači kroz micro aparat, ali se pretkodno koža razvlači na pluto, te se potom provuče kroz micro aparat koji kožu reže na sitne kockice. Na tako obrađen autograft nanosi se sa specijalno ljepilom – leukosprej, ljepilo se suši 5 minuta, potom se zalijepi se na svilu i alufoliju. Pluto se skida sa svile na kojoj ostaju kockice kože, te se svila i alufolija zajedno razvlače na omjere koji mogu biti 1:3, 1:4, 1:6, 1:9. Micrograft se potom stavlja na opečenu površinu na kojoj je prije toga učinjena nekrektomija ili esharotomija. Kod micrograft metode epitelizacija traje duže. Previjanje se vrši svakodnevno.
Druga metoda liječenja se koristi kod opeklina velikog postotka gdje nije moguće provesti metodu kožnih graftova.
Integra je dvoslojna kožna zamjena koja je građena od donjeg goveđeg kolagena i gornjeg silikonskog sloja koji sprječava isušivanje donjeg sloja. Previjanje se vrši svakodnevno. Silikonski sloj se skida nakon 7-14 dana, a na donji sloj integre koji bi trebao epitelizirati se stavlja jedan od kožnih graftova. Matriderm je također kolagenski podložak na koji se odmah stavlja autotransplantat.
Banka tkiva ima veliku ulogu u liječenju opeklina. Uzima se mala količina kože koja se potom obrađuje kroz nekoliko tjedana, te se dobiju stanice kože (fibrinske komponente sa keratinocitima i trombinske komponente) koje se špricaju po zdravom tkivu i dolazi do geliranja na samoj rani. Previjanje se vrši svakodnevno. PRF – Fibrin bogat trombocitima i PRP – Plazma bogata trombocitima su metode koje se nerijetko koriste u liječenju opeklina.
Komplikacije koje mogu nastati nakon svih nabrojanih metoda su hipertrofijski ožiljci, keloidi, kontrakturski ožiljci. Pravilnim odabirom kirurške metode i pravilnom postoperativnom njegom i održavanjem vlažnosti kože smanjuju se prethodno navedene komplikacije.
KLJUČNE RIJEČI: opeklina, meshgraft, micrograft, autotransplantat, alograftovi
VAC terapija u liječenju kroničnih rana
Ana Mehičić
Klinički bolnički centar Osijek
Kronične rane predstavljaju značajan medicinski problem zbog dugotrajnog procesa cijeljenja, rizika od infekcija i visokih troškova liječenja. VAC (Vacuum-Assisted Closure) terapija, poznata i kao terapija negativnim tlakom (TNP), moderna je metoda koja koristi kontrolirani negativni tlak za ubrzavanje cijeljenja rana. Ovaj rad pruža pregled mehanizma djelovanja VAC terapije, koji uključuje uklanjanje viška tekućine, smanjenje edema, poticanje angiogeneze i stvaranje granulacijskog tkiva. Nadalje, razmatraju se indikacije za primjenu, uključujući tretman dijabetičkih ulkusa, dekubitusa, postoperativnih rana i traumatskih ozljeda, kao i kontraindikacije i potencijalne komplikacije. Rad također analizira kliničke studije koje potvrđuju učinkovitost VAC terapije u smanjenju vremena cijeljenja i poboljšanju kvalitete života pacijenata. Zaključno, ističe se važnost individualiziranog pristupa u primjeni ove terapije, uzimajući u obzir karakteristike rane i opće stanje pacijenta. Ključne riječi: kronične rane, VAC terapija, terapija negativnim tlakom, cijeljenje rana, medicinska tehnologija.
Vlažno cijeljenje rana: koncept koji je promijenio našu praksu
Stana Pačarić, Sonja Ivanović Grubišić, Marina Pečurlić
Klinički bolnički centar Osijek, Klinički bolnički centar Osijek, Klinički bolnički centar Osijek
Cijeljenje rana obuhvaća niz fizioloških procesa čiji je cilj popravak lokalnih tkiva koja su pretrpjela gubitak ili oštećenje zbog ozljede. Proces cijeljena rana uključuje aktivnosti različitih vrsta stanica uključujući upalne stanice kao što su neutrofili i makrofagi kao i stanice fibroblasta i epidermalnih stanica. Poremećaj cijeljenja rana značajno utječe na kvalitetu života pacijenata te predstavlja značajno ekonomsko opterećenje za zdravstvene sustave. Rane se mogu kategorizirati kao akutne ili kronične na temelju trajanja zacjeljivanja. Akutne rane cijelje unutar 4-6 tjedana, dok kronične rane ili ne uspijevaju započeti proces cijeljenja ili ne uspostavljaju održive anatomske i funkcionalne ishode. Primarni ciljevi liječenja akutne rane uključuju minimalne komplikacija, vraćanje izvorne funkcionalnosti i minimalnih ožiljaka. Nasuprot tome liječenje kroničnih rana podrazumijeva utvrđivanje čimbenika koji utječu na cijeljenje rane i procjenu statusa rane prema njezinoj klasifikaciji. Čimbenici koji utječu na cijeljenje rana su prehrana, lijekovi i osnovne bolesti, kao i čimbenici specifični za ranu poput oksigenacije, upravljanja eksudatom, recidiva i odgovarajućih zavoja.
Koncept vlažnog cijeljenja rana koji je uveo George Winter 1962. godine doveo je u pitanje konvencionalni pojam suhog cijeljenja rana. Istraživanja su pokazala da vlažna okolina pospješuje brzinu migracije epidermalnih stanica,vlažni zavoji olakšavaju zatvaranje rana i potiču zacjeljivanje. Vlažni zavoji obuhvaćaju različite kategorije kao što su hidrogelovi, filmovi, pjene, alginati, hidrokoloidi, a svaki karakteriziraju jedinstvene značajke uključujući brzinu propuštanja vodene pare, sposobnost upijanja, dugotrajnost zavoja i antimikrobna svojstva. Medicinske sestre u svome radu susreću se sa raznim konceptima i tehnikama kod kroničnih rana uz stalnu edukaciju. KLJUČNE RIJEČI: cijeljenje rana, medicinska sestra, klasifikacija, koncept